Batat (lat. Ipomoea batatas) ili slatki krumpir je biljka koja potječe iz tropskih područja Južne Amerike. Ljudi ga upotrebljavaju u prehrani već 5000 godina i danas je široko raširena vrsta u tropskim dijelovima svijeta. U Hrvatsku je došao prije desetak godina i polako ljudi prepoznaju njegova iznimna svojstva. U prehrani se mogu koristiti korijen i mlado lišće. Lišće se također može koristiti i za ishranu stoke. Postoji nekoliko sorti batata - narančasti, ljubičasti, plavi, bijeli, žuti. Najrasprostranjeniji je narančasti koji je prepoznatljiv po svom slatkastom okusu. Mnogi misle da je neka vrsta krumpira, ali nema nikakve veze sa njim.

Batat je visokoenergetska biljka bogata mineralima i vitaminima. Pun je kalija, kalcija, magnezija, željeza i vitamina A, B, C i E. Organizam opskrbljuje važnim antioksidansima koji su bitni za dobro funkcioniranje mozga. Velika mu je vrijednost što 200 grama opskrbljuje organizam sa istom količinom beta-karotena kao i 5 kilograma brokule. 140 grama batata opskrbljuje organizam sa dnevnom potrebom vitamina E koji štiti organizam od srčanih tegoba i začepljenja krvnih žila. Batat je bez masti i kolesterola, a često ga koriste dijabetičari zbog niskog glikemijskog indeksa. On je i bogat izvor dijetalnih vlakana koji su važni za pravilno funkcioniranje probave.

Batat se za jelo može pripremati na razne načine. Može se kao i krumpir peći, pržiti, kuhati ili spremiti pire. Za skuhati ga ili ispeći je potrebno manje vremena nego za krumpir. Kuhat se treba oko pola sata, pa čak i manje. Batat se može koristiti u raznim varivima i juhama. Iz njega se može napraviti pomfrit ili čips koji je jednako ukusan kao i pravi pomfrit ili čips. Uz sve to iz njega se mogu peći i kolači. Kremšnite od batata posebna su delicija koja će zadovoljiti svakog pravog gurmana. Zbog slatkog okusa idealno može poslužiti za pravljenje pite. 

Maleni restoran brzom hranom smjestio se u Varšavskoj 10 u centru Zagreba. No to nije obični fast food – to je zdravi fast food. U njemu se pripremaju vegetarijanska jela za sve ljubitelje zdrave hrane koji na brzinu žele pojesti nešto zdravo. Glavni sastojci njihovih jela i napitaka su povrće i voće. U burgere se umjesto mesa stavlja tofu ili seitan, pa čak i konoplja. U ponudi postoji pet burgera: burger od konoplje, seitana i tofua, te cheesburger od seitana i tofua.

U Green pointu postoji 30 vrsta raznih shakeova koji ne sadrže nikakva umjetna sladila. Sastojci su svježe voće i malo vode koji se promiješaju u blenderu. Zasladiti ih možete sa medom, stevijom ili agavinim sirupom. Ukoliko ste ljubitelj azijske hrane postoji nekoliko jela iz woka – poznate kineske posude za spravljanje različitih vrsta jela. Tajna hrane iz woka je da se ne koristi ulje ili mast. Ovdje ćete moći probati obični wok (riža, razno povrće, začini), wok-seitan (dimljena soja salama, riža, razno povrće, začini) te wok-thai (grilani seitan, razno povrće, pržena riža, rezanci u woku s teriyaki umakom). 

Vlasnik je Hari Žnidarić koji je restoran otvorio u 11. mjesecu 2011. godine. Uzor su mu bili restorani brze hrane u Aziji. Žnidarić često putuje u Aziju pa je vidio da ljudi tamo, kao i u Hrvatskoj, nemaju vremena kuhati sami, ali žele se hraniti zdravo.  Zato se većina hrane priprema u woku – bez ulja i masti – i ne koristi se obična kuhinjska sol, već himalajska sol. Porijeklom iz podnožja Himalaje to je najčišća sol na Zemlji. Dobiva se iz pramora – nezagađenog ekosustava starog više od 250 milijuna godina. Još je nazivaju i kraljevskom soli. 

Vica u Green Pointu radi od listopada 2012. godine i vegan je. Kaže da je ovakva prehrana odlična za njezino zdravlje, a pogotovo za kožu. 

Iako se batat naziva slatki krumpir i sličan je običnom krumpiru ne sadi se isto. Batat se najčešće sadi vegetativno iz presadnica. Ne možemo posaditi gomolje batata u zemlju i očekivati da će niknuti kao krumpir. 

Presadnice dobivamo iz izbojaka koji zapravo rastu iz spavajućih pupova na gomolju batata. Proizvodnja presadnica batata je dosta zahtjevan proces.

UVJETI ZA KLIJANJE

Poznato je kako krumpir jako dobro klija čak i u mračnim i hladnijim prostorima. Sa batatom je stvar malo drugačija. Da bi batat počeo klijati potrebna je visoka temperatura i visoka vlaga. Poželjno je da temperatura bude između 27 i 30 celzijevih stupnjeva, dok vlaga u prostoriji mora biti između 70 i 80 posto. Uz temperaturu i vlažnost, da bi batat što bolje klijao, odnosno da bi se pojavljivali izbojci potrebna je i svjetlost.  Da bi se dobila jedna presadnica koja je spremna za sađenje potrebno je oko mjesec i pol do 2.  Stručnjaci preporučaju da se batat stavlja na “klijanje“ početkom drugog mjeseca,  no može se staviti i kasnije.   

PRIPREMA

Batat je najbolje postaviti u drvene gajbe. Poželjno je kada bi se u gajbu stavio jedan sloj zemlje i na zemlju postavio batat koji će klijati. Ovisno o veličini i obliku prostorije, te obliku i veličini gajbi potrebno je maksimalno iskoristiti prostor kako bi se na klijanje moglo postaviti što više batata. Najbolji način, koji će nam omogućiti maksimalno iskorištavnaje prostora, su samostojeći regali sa policama na koje stavljamo gajbe. 

KLIJANJE 

Nakon što se batat postavi na klijanje u prostoriju koja ima sve potrebne uvjete, nakon 5 do 10 dana možemo očekivati prve izbojke. Nekoliko dana poslije izbojci narastu od 5 do 7 centimetara. Kada dosegnu tu veličinu najbolji su za presađivanje u kontejnere od stiropora gdje se ukorijenjavaju. Izbojci mogu biti i veći od 7 centimetara, no preporučena veličina izbojaka je 5 do 7 centimetara. Za vrijeme rasta izbojaka, odnosno klijanja batata potrebno je održavati temperaturu i vlagu u prostoriji. Za održavanje temperature mogu se koristiti električne grijalice ili neki drugi način za zagrijavanje ovisno o mogućnostima. Za održavanje vlage postoje razni ovlaživači zraka koji će isparavanjem vode držati vlažnost zraka u prostoriji na 70 do 80 posto. Drugi način jest da se u prostoriju postave vodom natopljeni ručnici, odjeća i slično. Možda neće držati vlažnost tako učinkovito kao ovlaživači zraka ali malo će ipak pomoći. Možda najbolji i najučinkovitiji način da batat ima dovoljnu količinu vlage, odnosno vode jest izravno polijevanje batata i zemlje u gajbama.  

Veličina gomolja batata nije toliko bitna jer i najmanji batat može proklijati. Ipak se preporuča postavljati velike batate na klijanje jer iz njih može proklijati puno više izbojaka nego iz malih batata. Veliki batati imaju puno više energije u sebi pa stoga mogu izbojci mogu brže narasti, dok se kod malih batata može dogoditi da izbojci niknu, ali ne narastu veći od 5 centimetara. Dobra stvar kod klijanja je to što se na klijanje mogu staviti gomolji koji su oštećeni. Ukoliko su gomolje pojeli miševi, ili su prerezani prilikom vađenja ili imaju neka druga oštećenja to ne znači da zbog toga neće klijati.